Pretraživanje


Sa svetim Vlahom povezane su razne legende, a pripisuju mu se i mnoga čudesna ozdravljenja i izbavljenja ljudi i životinja.

Čudo s ribljom kosti

Jednom je zgodom Vlahu došla neka žena noseći u naručju sina kojemu je zapela riblja kost u grlu. Žena je molila Vlaha da joj spasi sina. On je položio ruke na dijete i zamolio Boga da dijete ozdravi. Čim je Vlaho završio svoju molitvu, dijete je ozdravilo i veselo se vratilo s majkom kući.

Čudo s praščićem

Drugo se čudo odnosi na praščića jedne siromašne udovice kojoj je to bio jedini imetak. Žena je došla pred Vlaha i ispričala mu kako joj je vuk ugrabio prase. On ju je umirio i obećao joj povratak praščića, a vuk je istoga trenutka vratio živo i zdravo prase.

Život u pećini

U vrijeme svetoga Vlaha Kapadocijom i regijom oko Sebaste vladao je rimski namjesnik Agrikola, kojemu se nije sviđala Vlahova popularnost. Sveti Vlaho živio je u pećini na planini Argej. Bog mu je dao moć da postane prijatelj divljim zvijerima. One su mu donosile hranu, a on ih je zauzvrat liječio. Jednoga su dana vojnici koji su pošli u lov izvijestili Agrikolu da su se životinje koje su lovili skrile u špilji u kojoj je boravio Vlaho, tako da ih nisu mogli dalje progoniti. Agrikola je naredio da mu dovedu Vlaha.

Vlahove muke i smrt

Agrikola je bacio Vlaha u zatvor i zatražio od njega da se odrekne svoje vjere. Nakon što je odbio, Vlaha su bičevali, objesili i derali oštrim željeznim češljevima za vunu od glave do pete te ga zatim potopili pod vodu opterećena velikom težinom. Vlaho je hrabro podnio sve muke ne odrekavši se svoje vjere pa su mu konačno odrubili glavu. Legenda govori da su se još dugo nakon Vlahove smrti u tome kraju događala mnoga čuda. Njegovo mučeničko tijelo sahranjeno je kraj zidina Sebaste, a kasnije su vjernici nad njegovim grobom sagradili crkvu. Još i danas u Sivasu postoji kameni lijes u kojemu su nekada počivale moći svetoga Vlaha.

Molitva za bolest grla

Pred samu smrt na stratištu, Vlaho je molio Boga da milosrdno usliši molitvu svakome tko boluje od bolesti grla, a zazove svečevu pomoć pred Bogom. Od tada u cijelom svijetu vjernici pristupaju obredu grličanja na Svijećnicu (Kandeloru - 2. veljače) te na svečev blagdan (3. veljače). Glava se položi između dvije blagoslovljene svijeće, a svećenik izgovara: „Po zagovoru svetoga Vlaha, biskupa i mučenika, oslobodio te Bog od bolesti grla i svakoga drugoga zla - u ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen.“

Dubrovačko čudo

Prema legendi, Mlečani su se na putu za Levant 972. godine usidrili u dubrovačkoj luci pod izgovorom opskrbe hranom kako bi Grad zauzeli. Sveti se Vlaho ukazao gradskom župniku Stojku i naložio mu da obavijesti gradsku upravu o namjeri Mlečana i da se pripreme za obranu. Grad je spašen, a Dubrovčani su izabrali svetoga Vlaha za svog glavnog zaštitnika.

Izvori: Dubrovačka biskupija, Dubrovačka privatna gimnazija, Dulist, Toscana Oggi, Župa Sv. Vlaha Janjina, Josip Nagy: „Sveti Vlaho zaštitnik Dubrovnika“